Pređi na glavni sadržaj

Autentično liderstvo je preduslov autentičnog brenda

19. novembar 2024.
·3 minuta za čitanje

Brendiranje poslodavaca igra ključnu ulogu u privlačenju talenata i ima ogroman uticaj na kvalitet zapošljavanja. Ipak, najbolje funkcioniše kada je autentično. Kandidate osim plate, pozicije i napredovanja u karijeri zanima i kako kompanija zaista funkcioniše u stvarnosti. Na to ukazuju i rezultati istraživanja po kojima 86% kandidata proverava autentičnost brenda, odnosno traga za onlajn komentarima i ocenama koje su sadašnji ili bivši zaposleni ostavili o kompaniji, pre nego što odluče da konkurišu.

Sve počinje od menadžmenta

Autentičnost počinje s top menadžmentom definisanjem misije, vizije i ključnih vrednosti. Od prvih ljudi kompanije se očekuje da budu osobe od integriteta, nosioci i čuvari vrednosti, uzor i model zaposlenima.

Naime, nije dovoljno samo jasno iskomunicirati zaposlenima za šta se zalaže kompanija i šta vrednuje, već je neophodno da svakodnevno ponašanje menadžera i odluke koje donose to i podrže.

Na primer, reći da su zaposleni najveća vrednost nema toliku težinu koliko ponašati se na način koji to potvrđuje. Najpre u smislu želje da se razumeju potrebe zaposlenih, njihove težnje i strahovi kroz negovanje otvorene komunikacije, stavljanjem dobrobiti zaposlenih na prvo mesto, demonstriranjem empatije u procesu odlučivanja, iskazivanjem zahvalnosti i ukazivanjem poštovanja.

Samo u tom slučaju će zaposleni imati prijatno iskustvo koje će poneti sa sobom i kada više ne budu radili u kompaniji. I samo u tom slučaju će biti istinski promoteri brenda.

Dobar šef pozitivno iskustvo

Studija koju je sproveo Harvard Business Review otkriva da 70% zaposlenih veruje da ponašanje rukovodilaca direktno utiče na organizacionu kulturu, a samim tim i na reputaciju kompanije kao poslodavca. Na to se nadovezuju i rezultati istraživanja koje su sproveli Weber Shandwick i KRC Research, a koja ukazuju na to da 65% reputacije zavisi od načina na koji se doživljava menadžment, a 78% od toga kako se percepira CEO.

Istraživanje koje je sprovela konsultantska kuća McKinsey otkriva povezanost snažnog vođstva ne samo sa reputacijom već i sa finansijskom uspešnošću kompanije.

Profesor McCarthy je kroz svoj rad došao do zaključka da na iskustvo zaposlenih do 70% utiče ponašanje menadžera. Ako su zadovoljni svojim poslom i ako imaju pozitivno iskustvo rada to je 70% zbog toga što imaju dobrog šefa.

Dobijeni rezultati nedvosmisleno ukazuju na važnu ulogu koju liderstvo ima u oblikovanju brenda poslodavca. Samo liderstvo koje je oličenje integriteta, transparentnosti i odgovornosti može da stvori pozitivan brend. Zbog toga je neophodno dati prioritet etičkom ponašanju, iskrenosti i poštenju.

Kroz autentičan brend poslodavca se saopštavaju vrednosti koje se zaista poštuju i neguju u kompaniji i koje će prirodno privući odgovarajuće kandidate koji dele iste vrednosti i koji se najbolje uklapaju u organizacionu kulturu. A to dalje vodi do njihovog dužeg zadržavanja i veće angažovanosti i produktivnosti.

Investiranje u selekciju i razvoj menadžera

Neetičko i nedovoljno transparentno ponašanje menadžmenta obesmišljava brend poslodavca jer bez iskrenosti menadžmenta nema ni poverenja, ni lojalnosti, ni osećaja pripadnosti, a samim tim ni veće angažovanosti i motivisanosti zaposlenih, a ni dobrih odnosa sa postojećim i bivšim zaposlenima koji mogu da budu iskreni promoteri brenda.

Jer kako kaže Bill George u svojoj knjizi „Autentično liderstvo“ rukovođenje nije gluma, nije odigravanje, niti manipulacija i igranje igara. Autentičnost podrazumeva pravičnost i moralnost, a i za jedno i za drugo je potrebna hrabrost.

Autentične lidere pokreće viši smisao i svrha koji nadilaze njihov lični interes. Oni ne vijaju moć, novac, status i sve drugo što bi moglo da nahrani njihov ego. Nemaju doživljaj sopstvene nezamenljivosti i ubeđenje da će bez njih sve propasti. Umesto arogancije krasi ih skromnost.

Nasuprot njima loši menadžeri urušavaju brend poslodavca i višestruko koštaju kompaniju zbog čega organizacije treba stalno da tragaju za novim strategijama selekcije i razvoja budućih menadžera i lidera. Jer ulaganje u brend iza koga ne stoji kvalitetno vođstvo je bacanje para.

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Mali budžet, veliki efekat: Kreativne strategije za Employer BrandingEmployer BrandingMali budžet, veliki efekat: Kreativne strategije za Employer Branding

Ako ste HR firma koja ne raspolaže velikim budžetom zasigurno vam je i dosadilo da slušate o impresivnim EB kampanjama koje zahtevaju resurse koji su vam, makar trenutno, van domašaja. Ali kampanje za brend poslodavca uopšte ne moraju da zahtevaju budžete od kojih vam se zavrti u glavi. Štaviše, utrošen novac nije jednak ostvarenim rezultatima. […]

Neiskorišćene prilike iz tvoje EB strategijeEmployer BrandingNeiskorišćene prilike iz tvoje EB strategije

Kako izgraditi brend poslodavca? Kako izgraditi brend koji će biti priznat i prepoznat, koji će doći do ciljne publike, postići zacrtane rezultate, napraviti razliku kada je u pitanju potraga za talentima i podići zadovoljstvo trenutnih zaposlenih?  Jasno je da se nekada previše očekuje od EB strategija, ali i od ljudi koji ih postavljaju. Građenje brenda […]

Kako izgraditi Employer branding strategiju od nuleEmployer BrandingKako izgraditi Employer branding strategiju od nule

Ako je potrebno izabrati oblast ljudskih resursa koja se najviše razvila u prethodnih nekoliko godina, EB (Employer Branding) bi zasigurno odneo pobedu, ili barem bio u top tri. S tim što ne bi bilo u potpunosti tačno nazvati ovu oblast delom ljudskih resursa, znajući da ona podjednako pripada i marketingu.   Bez obzira na to u […]

Kako privući različite generacije?Employer BrandingKako privući različite generacije?

Da li znate kada i kako je nastao termin generacijski jaz? Datira iz čak šezdesetih godina, kada se generacija poznatija kao baby boom generacija, rođena posle Drugog svetskog rata, suprotstavila tradicionalnim vrednostima svojih roditelja. I sada, više od šezdeset godina kasnije, oni su ta starija generacija protiv čijih tradicionalnih vrednosti su sve one generacije nazvane […]