Pređi na glavni sadržaj

U susret Regionalnom sajmu poslova: Više od polovine nezaposlenih spremno da prihvati posao van struke

31. jul 2024.
·4 minuta za čitanje

I ove godine, već tradicionalno, vodeći sajtovi za zapošljavanje iz pet zemalja regiona (Poslovi Infostud – Srbija, Moj posao – Hrvatska, Moj posao.ba – BiH, Vrabotuvanje – Severna Makedonija i Deloglasnik – Slovenija) organizuju Regionalni sajam poslova. U pitanju je najveći regionalni događaj ove vrste, koji poslodavcima nudi mogućnost da se predstave, a kandidatima koji su u potrazi za poslom da nađu adekvatno radno mesto 

Sajam će se ove godine održati od 15. do 22. oktobra, a organizatori pozivaju zainteresovane poslodavce da se prijave na vreme, jer ukoliko to učine do 2. septembra mogu da ostvare 10 odsto popusta za učešće na ovom događaju, koji je samo prethodne godine privukao više od 200 izlagača i ostvario više od 340.000 poseta samo u Srbiji, a više od 690.000 u regionu.  

U iščekivanju ovogodišnjeg sajma, podsetimo šta su pokazali rezultati prošlogodišnjeg Regionalnog istraživanja tržišta rada kada je reč o nezaposlenosti, ali i prioritetima kandidata u procesu odabira adekvatnog poslodavca.  

Šta kažu nezaposleni kandidati 

Među ispitanicima u Srbiji, njih 35 odsto u statusu nezaposlenog je manje od tri meseca, 17 odsto je u tom statusu između tri i šest meseci, dok je njih 16 odsto nezaposleno između šest meseci i godinu dana. Sa druge strane, u statusu nezaposlenog duže od pet godina je 12 odsto ispitanika, pokazalo je ovo istraživanje vodećih regionalnih sajtova za zapošljavanje.  

Ni u regionu nema značajnih odstupanja u poređenju sa Srbijom. Procenti su gotovo identični onima u Srbiji kada je reč o vremenu koje su proveli u statusu nezaposlenog pre pronalaska nove prilike za rad.  

Slično je i kada se podaci iz 2023. ukrste sa onima iz prethodne godine, s tim što je sada nešto veći procenat onih koji su kraće nezaposleni. Tako je procenat nezaposlenih kraće od tri meseca u 2022. godini iznosio 33 odsto, da bi prošle godine porastao na 35.  

Na pitanje o vrsti posla koji traže, 39 odsto ispitanika odgovorilo je da traže posao u svojoj struci.  

Sa druge strane, više od polovine njih, tačnije 52 odsto ispitanih spremno je da prihvati neki posao bez obzira da li su se za njega školovali ili ne.  

Zanimljivo je da je osam odsto ispitanih odgovorilo da svesno traže posao koji nije u dodiru sa onim za šta su se školovali, dok je samo jedan odsto njih odgovorilo da ne traži posao.  

Što se tiče rezultata iz regiona oni su i u svim drugim zemljama u kojima je istraživanje sprovedeno, veoma slični, sa izuzetkom Severne Makedonije. U njoj je procenat onih koji bi prihvatili posao izvan svoje struke veći (57 odsto), dok je broj onih koji traže zaposlenje u struci manji, samo 26 odsto.  

Šta kandidati očekuju od poslodavca 

Ovo istraživanje, podsetimo, obuhvatilo je i stavove nezaposlenih kada je reč o očekivanjima kandidata da od poslodavca dobiju povratnu informaciju o rezultatima konkursa.  

Iako je dokazano da ovo bitno utiče na odnos kandidata prema poslodavcu pri izboru posla, rezultati istraživanja pokazuju da slika nije sjajna. Tačnije, dva od tri ispitanika nikada ili jako retko dobiju od poslodavca povratnu informaciju i taj rezultat praktično je isti za sve zemlje regiona. Četvrtina ispitanika odgovorila je da gotovo nikada ne dobije nikakav odgovor, dok je nešto više od 40 odsto odgovorilo da se to dešava retko.  

Dodatno, na pitanje kako to utiče na njihovo mišljenje o kompaniji, 54 odsto njih poručilo je da će izbegavati ponovno prijavljivanje na konkurs, dok je blizu 20 odsto reklo da bi u tom slučaju negativno komentarisali kompaniju među svojim prijateljima i poznanicima. Na 34 odsto ispitanika takav odnos ne bi uticao da promene svoje mišljenje o nekoj kompaniji, dok njih 11 odsto pokazuje radikalan stav odgovorom da će izbegavati kupovinu proizvoda ili usluga te kompanije.  

Prioriteti pri odabiru posla 

Kandidatima za posao, visina zarade postala je još važnija ako se uporede podaci dobijeni u 2023. godini sa onima iz 2022. Posmatrajući ispitanike iz Srbije, njih 68 odsto odgovorilo je da je plata najvažniji faktor, za razliku od 2022. kada se tako izjasnilo njih 65 odsto.  

Pored zarade, najvažniji faktori pri odabiru posla su međuljudski odnosi i radno vreme, a odmah za njima i mogućnost učenja i napredovanja.  

Zanimljivo je, sa druge strane, da fleksibilno radno vreme postaje još važniji faktor u poređenju sa prethodnom godinom, dok je kod sigurnosti posla trend obrnut.  

Fleksibilno radno vreme u istraživanju iz 2023. istaklo je 22 odsto ispitanika, za razliku od 18 odsto iz 2022, dok je sigurnost radnog mesta važna za samo 19 odsto, za razliku od 25 odsto koliko ih je ovaj faktor isticalo u 2022. godini.  

Kada se ovi rezultati dobijeni među ispitanicama u Srbiji uporede sa onima dobijenim od kandidata u zemljama regiona, sem u slučaju mogućnosti za učenje i napredovanje, gotovo da nema bitnije razlike.  

Kandidati iz Srbije mogućnost učenja i napredovanja ističu nešto više nego oni iz regiona, a to se posebno odnosi na one visokoobrazovane. Sa druge stane, nisko kvalifikovanima fleksibilno radno vreme i sigurnost posla daleko su bitniji faktori nego onima sa visokim obrazovanjem. 

Podsetimo još da je ovo istraživanje sprovedeno na uzorku od 4.679 ispitanika iz pet zemalja regiona, kojima je postavljeno 28 pitanja.  

I ove godine pripremamo istraživanje za naše kandidate, kako bismo saznali njihova razmišljanja i stavove i kako bi u skladu sa njihovim potrebama ponudili nove prilike za zaposlenje, a vi budite prvi koji će dobiti rezultate tog istraživanja! Rezervišite vaš štand već sada po ceni rane prijave i pored mnogobrojnih benefita koje Sajam donosi, budite među prvima koji će oslušnuti potrebe kandidata. 

 

Autor
HR Lab
HR Lab novosti na email

Saznajte prvi najnovije informacije o regrutaciji, selekciji, brendiranju poslodavaca i najave događaja koje organizujemo za vas.

Slične vesti

Regrutacija i selekcijaPauza u karijeri: prilika ili propast

Kada su u pitanju regrutacija i selekcija kandidata, mišljenja ostaju podeljena po pitanju nekih važnih tema. Da li je poželjno stavljati sliku u biografiju? Da li se više ceni obrazovanje ili iskustvo? Da li je potrebno navesti sva radna iskustva? Nedoumica ima dosta. Ipak, jedna postaje sve aktuelnija, pogotovo kada je u pitanju smena generacija […]

Regrutacija i selekcijaDa li su preduzetnici teže zapošljiva kategorija kandidata

Nije neobično da se bivši preduzetnici ponovo nađu na tržištu rada. Više od 90% startapa propadne u roku od nekoliko godina, pokazuju podaci sa američkog tržišta. U Srbiji se godišnje ugasi više od 20.000 preduzetnika, saopštilo je Udruženje za zaštitu preduzetnika i privrednika Srbije. Međutim, bez obzira na to što nije redak slučaj da nekadašnji […]

Regrutacija i selekcijaŠta fali vašem oglasu za posao?

Pisanje oglasa za posao se prethodnih godina pretvorilo u pravu nauku, sa značajnom količinom instrukcija, saveta, novih trendova i neizbežnim korišćenjem AI tehnologije. Ali to ne treba da iznenadi, jer koliko je kandidatu važna njegova biografija, toliko, ako ne i više firmi treba da bude važan oglas za posao. Zbog čega? Pa, rat za talente […]

Regrutacija i selekcijaZašto pitati kandidata o njegovim manama

U toku intervjua kandidatima se često postavlja i pitanje šta im je najveća mana. Iako se može činiti da se radi o nekakvom trik pitanju i nefer potezu intervjuera, s obzirom da kandidati nisu došli na razgovor za posao da bi govorili o svojim slabostima, već o onome što ih preporučuje za posao, postavljanje datog […]